Naš tim

Ana Batinić viša je znanstvena suradnica na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, gdje se bavi književno-povijesnim temama s posebnim naglaskom na hrvatsku književnost i njezine kulturne kontekste. Diplomirala je 2003. godine hrvatski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. godine na istom fakultetu obranivši disertaciju “Animalističko čitanje hrvatskih dječjih časopisa“ .
Autorica je brojnih znanstvenih radova i dviju knjiga: „Judi imaju dušu a živine paru?“ (2021) te U carstvu životinja. Animalističko čitanje hrvatskih dječjih časopisa (2013).
U okviru projekta istraživat će doprinos istaknutih i manje poznatih hrvatskih književnica prve polovice 20. stoljeća – poput Ivane Brlić-Mažuranić, Jagode Truhelke, Ruže Lucije Petelin, Zdenke Marković, Camille Lucerne, Adele Milčinović i Marije Jurić Zagorke – povijesnim procesima na prostoru Hrvatske te njihove književne i kulturne tragove u europskim i svjetskim kontekstima

Andrea Feldman redovita je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin znanstveni interes usmjeren je na povijest 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na žensku i intelektualnu povijest. Magistrirala je i doktorirala na Yale Universityju u SAD-u, a tijekom karijere obnašala je i funkciju savjetnice ministra vanjskih poslova za ljudska prava i civilno društvo.
Autorica je više znanstvenih knjiga, među kojima se ističu Hrvatska povijest u europskoj perspektivi (2023), Imbro I. Tkalac: Europsko iskustvo hrvatskog liberala (2012), Povijesno gledamo: Razgovori s povjesničarima (2007) te Liberalna misao u Hrvatskoj (2000). Urednica je i zbornika Žene i moć: povijesna geneza jednog interesa (2020) te Žene u Hrvatskoj: Ženska i kulturna povijest (2004).
Na ovom projektu provodi opsežno istraživanje života i rada međunarodno priznate antropologinje Vere Ehrlich Stein, s ciljem izrade njezine prve sveobuhvatne biografije

Emily Greble profesorica je u trajnom zvanju i pročelnica Odsjeka za povijest na Sveučilištu Vanderbilt (College of Arts and Science). U svom znanstvenom radu bavi se pitanjima pravne i socijalne povijesti, te islama, građanskih sukoba i lokalnih odgovora na socijalizam na Balkanu i u Istočnoj Europi. Njezina recentna knjiga, Muslims and the Making of Modern Europe (Oxford, 2021), osvojila je niz prestižnih nagrada te je Financial Times uvrstio među najbolje povijesne naslove 2022. godine.
U sklopu ovog projekta Greble istražuje kako su žene jugoistočne Europe doživjele pravne i društvene promjene povezane s formiranjem građanskog društva i procesima pravne centralizacije tijekom dugog 19. stoljeća. Posebnu pažnju posvećuje učincima tih promjena na različite skupine hrvatskih žena – uključujući one s društvenih margina, izbjeglice, seljanke i ropkinje.

Marijana Kardum je docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezina istraživačka zanimanja uključuju hrvatsku povijest u europskom kontekstu, intelektualnu povijest Istočne i Srednje Europe, komparativnu povijest komunizma, istraživanja rubnih književnih žanrova te povijest žena.
Diplomirala je povijest te edukaciju hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU) stekla je titulu magistrice komparativne povijesti, a 2023. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu je obranila doktorat iz područja humanističkih znanosti, polje povijest. Od 2018. do 2023. godine sudjelovala je kao suradnica i asistentica voditeljice na međunarodnom znanstvenom projektu Moderne misleće žene: intelektualni razvoj žena u Hrvatskoj 20. stoljeća, koji je u cijelosti financirala Hrvatska zaklada za znanost. Autorica je više znanstvenih radova iz područja intelektualne povijesti 20. stoljeća te urednica više knjiga i zbornika radova.
U okviru aktualnog istraživačkog projekta fokusira se na mogućnosti intelektualnog i političkog djelovanja modernih mislećih žena u hrvatskom i jugoslavenskom kontekstu tijekom razdoblja obilježenih radikalnim ideološkim, političkim i društvenim promjenama, uključujući svjetske ratove i totalitarne režime

Zrinka Nikolić Jakus je redovita profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje kolegije iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao i kolegije iz raznih tema socijalne povijesti uključujući i žensku povijest.
Doktorirala je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU)s temom formiranja dalmatinskog urbanog plemstva. Posebna područja interesa su: povijest žena, povijest elita, povijest obitelji, te svakodnevice u srednjem vijeku.
U sklopu projekta fokus istraživanja bit će na ženama u Zadru od 11. do 15. stoljeća te promjenama koje doživljavaju u obiteljskom i poslovnom kontekstu.

Mária Pakucs je viša znanstvena suradnica na Rumunjskoj Akademiji ”Nicolae Iorga“ te se specijalizirana za razdoblje ranog novog vijeka. U svojem se znanstvenom radu bavi temama međuregionalne trgovine između Transilvanije i Osmanskoga Carstva, urbanom povijesti i načinom oblikovanja političkoga diskursa.
Doktorirala je 2004. godine na Department of Medieval Studies, Central European University (CEU) u Budimpešti, te je 2022. habitirala pri Rumunjskoj akademiji. Bila je stipendistica New Europe Collegea (2003.–2004.), Fernand Braudel stipendistica pri Maison des Sciences de l’Homme u Parizu (2004.) te Andrew W. Mellon stipendistica u knjižnici Herzog-August u njemačkom Wolfenbüttelu (2006.).
Tijekom rada na projektu istraživat će ulogu žena u društvenom i ekonomskom životu gradova srednje i jugoistočne Europe u ranom novom vijeku. Bavit će se regulacijom položaja žena u sumptuarnim zakonima, položajem žena u domaćinstvima gradova toga razdoblja, kao i obiteljskim i međugenarcijskim odnosima

Andrea Pető redovita je profesorica na Odsjeku za rodne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Beču (CEU)te doktorica znanosti Mađarske akademije znanosti. Predaje kolegije iz europske komparativne društvene i rodne povijesti, roda i politike, ženskih pokreta, kvalitativnih metoda, usmene povijesti i Holokausta. Dobitnica je brojnih međunarodnih priznanja, a novije nagrade su Madame de Staël Prize for Cultural Values koju joj je 2018. dodijelila All European Academies te Nagrada za ljudska prava Sveučilišta u Oslu 2022. godine. Autorica je sedam monografija, urednica 31 zbornika te više od 320 znanstvenih radova i poglavlja u knjigama objavljenih na 24 jezika.
U okviru ovog projekta Pető će se usredotočiti na metodološke pristupe i komparativne analize u historiografiji, s ciljem preispitivanja i proširivanja postojećih interpretativnih okvira koji oblikuju razumijevanje ženskih povijesti u regionalnim i transnacionalnim kontekstima.

Luka Špoljarić docent je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje obnaša dužnost predstojnika Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka i voditelja Doktorskog studija predmoderne povijesti. Njegovo istraživačko područje obuhvaća povijest hrvatskih zemalja u kasnom srednjem vijeku, s posebnim naglaskom na političku, društvenu i intelektualnu povijest tog razdoblja.
Studij povijesti i latinskog jezika i književnosti završio je 2007. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij (2008.) i doktorat (2013.) iz srednjovjekovnih studija stekao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU)pod mentorstvom Nielsa Gaula. Dalje se usavršavao na Sveučilištu Harvard, gdje je radio s Jamesom Hankinsom, te boravio u Institutu Warburg u Londonu i istraživačkom centru Villa I Tatti u Firenci, specijaliziranom za proučavanje talijanske renesanse.
Tijekom rada na projektu, istražit će novootkrivena pisma Elisabette Morosini Frankapan, upućena njezinu ocu, mletačkom patriciju Paolu Morosiniju. Ova korespondencija predstavlja vrijedan povijesni izvor koji pruža novo razumijevanje njezine obrazovanosti, obiteljskih veza, uloge posrednice u kontaktima između supruga i Venecije, te njezina interesa za renesansnu umjetnost.

Mirjam Vida Blagojević diplomirala je povijest te hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezini istraživački interesi uključuju žensku i rodnu povijest te povijest medicine, s posebnim naglaskom na međuratno razdoblje.
U okviru projekta bavit će se analizom ženskog tijela u kontekstu razvoja hrvatskog javnog zdravstva između dvaju svjetskih ratova. Istraživat će načine brige o pacijenticama, dostupnost zdravstvene skrbi te odnos javnog zdravstva, zakonodavstva i društvenih normi prema ženskom tijelu u razdoblju od 1920. do 1940. godine. Također će proučavati proces redefiniranja rodnih uloga kroz biografije nedovoljno istraženih akterica hrvatskog međuratnog zdravstvenog sustava, poput liječnica i medicinskih sestara

Inga Vilogorac Brčić docentica na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2012. godine na poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bavi se proučavanjem egipatske i rimske povijesti, istočnjačkim, napose ženskim kultovima te rimskom epigrafijom.
Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, objavila niz knjiga i znanstvenih radova. Sudjelovala je u organizaciji i izvedbi niza seminara i tečajeva u sastavu različitih projekata popularizacije znanosti.
U okviru projekta njezino će istraživanje obuhvatiti istaknute žene na istočnoj jadranskoj obali u rimsko doba, koje su zbog društvenog položaja ili službe mijenjale lokalnu zajednicu u političkom, gospodarskom ili religijskom smislu. Zabilježene su u rimskim epigrafskim izvorima, nađenim od Senije (Senja) do Narone (Vid kod Metkovića), u razdoblju od 1. stoljeća prije Krista do 4. stoljeća poslije Krista.